Umesto Uvoda
Preuzimanja, odnosno sticanje kontrole nad privrednim društvom su česta pojava u korporativnom okruženju koja se vezuju uglavnom za otvorena akcionarska društva. Većina uspešnih preuzimanja na kraju se dogode u skladu sa željama uprave ciljnog društva. Razlog tome što uspešno izvedena neprijateljska preuzimanja nisu tako česta krije se u moćnim alatima koje na svojoj strani ima upravni odbor ciljnog društva kao što je, na primer, strategija otrovne pilule.
Moramo da napomenemo da ćemo se u daljnjem tekstu baviti strategijom otrovnih pilula iz ugla američke pravne tradicije, odakle navedena mera odbrane i potiče. Kao koncept suprotan evropskom konceptu (kojem pripada i naša zemlja), u SAD-u se za sticanje kontrolnog paketa akcija zahteva odobrenje upravnog odbora. Dakle, članovi uprave mogu da preduzimaju strategije odbrane bez pribavljanja posebne saglasnosti akcionara.
Moćna mera odbrane u američkom pravu nije na isti način primenjiva u većem broju evropskih zemalja radi drugačijeg shvatanja njezinog efekta. Ovde možemo da istaknemo Direktivu EU 2004/25/EC o ponudama za preuzimanje. U Republici Srbiji relevantan zakonski okvir za preuzimanje akcionarskih društava pruža nam istoimeni zakon.
Malo Korporativne Istorije.
Za izum strategije otrovne pilule zasluge odnosi advokat Martin Lipton iz njujorške advokatske kancelarije Vahtel, Lipton, Rozen i Kac osamdesetih godina usred talasa neprijateljskih preuzimanja kompanija. Lipton je navedenu ideju dobio tokom odbrane dve kompanije protiv neprijateljskog preuzimanja, odnosno kompanije ‘General American Oil’ protiv ponude tzv. ‘korporativnog razbojnika’ T. Bun Pikensa i kompanije El Paso koja se i sama branila od sličnog preuzimanja. Fraza koja je dobila ime iz prakse špijuna koji su nosili otrovnu pilulu koju bi mogli da progutaju ako padnu u ruke neprijatelja postala je popularna taktika odbrane. Do 1989 godine otprilike 60 % kompanija sa liste ‘Fortune 500’ usvojilo je strategiju otrovne pilule.
Nakon dinamičnih 80ih godina prošlog veka neprijateljska preuzimanja su postajala sve ređa. Jedan od razloga odnosi se na sudsku praksu u SAD-u, odnosno na odluku suda u Delaveru u predmetu ‘Airgas’ koji su potvrdili kontinuiranu vitalnost taktike otrovnih pilula kao odgovarajuće odbrambene mere u slučaju neprijateljskog preuzimanja. Drugi razlog vezuje se uz pravo konkurencije.
2020 godina je donela sa sobom povratak neprijateljskih preuzimanja kompanija. Istorijski gledano, neprijateljska preuzimanja su uvek išla ruku pod ruku sa značajnim padovima tržišta kao što su finansijska kriza 2008 godine pa tako i uz pandemiju korona virusa usled velikih fluktuacija na berzama.
Strategija Otrovne Pilule – Objašnjenje
Strategija otrovne pilule može se definisati kao jedna od odbrambenih mera koja stoji na raspolaganju ciljnom privrednom društvu. Mera omogućava društvu da emituje nove hartije od vrednosti postojećim akcionarima sa ciljem da svaki mogući plan otkupa učini skupim i neefikasnim za stranu koja je želela da izvrši neprijateljsko preuzimanje.
Uz strategiju otrovne pilule vezuje se fraza ‘gutanje otrovne pilule’. Navedena fraza sugeriše da sam čin nije nešto posebno podoban za postojeće akcionare, ali njena glavna svrha je da oteža neprijateljskoj strani kupovinu novih akcija kojima bi stekla veći procenat udela u ciljnoj kompaniji.
Korišćenje ove strategije ne znači da kompanija ne želi da bude kupljena. Ponekad, kao u Tviter slučaju, korišćenje ove taktike svodi se kupovinu vremena da bi se obavila bolja procena ili da bi se poboljšala pregovaračka pozicija ciljne kompanije i uslovi kupovine.
Strategija otrovnih pilula obuhvata par mogućih opcija:
Flip-in otrovna pilula
Flip-in otrovne pilule su najčešće korišćena opcija. Radi se o mogućnosti datoj akcionarima ciljnog društva da u momentu kada neprijateljski ponudilac dostigne određenu granicu učešća u kapitalu, kupe odobrene ali još uvek neemitovane akcije po povoljnoj ceni sa isključenjem samog ponudioca da stekne ove akcije. U ovom tekstu smo se uglavnom fokusirali na primenu flip-in pilula.
Flip-over otrovna pilula
Flip-over opcija je malo komplikovanija. Naime, radi se o mogućnosti postojećih akcionara ciljne kompanije da im se emituju prava za kupovinu akcija preuzimaoca po povoljnijoj ceni od tržišne. Međutim, ova opcija može da nastupi samo u slučaju ako je preuzimanje ciljne kompanije uspešno sprovedeno. Pre nego što je moguće iskoristiti ovu meru, ona bi trebala da bude uvrštena u aktima kompanija.
Pilula iz senke
Mera otrovne pilule ne mora da bude odmah vidljiva, odnosno uključena. Ova opcija sugeriše da ciljnoj kompaniji nije potrebna strategija otrovne pilule u trenutku upućivanja ponude. Umesto toga, mera može da se usvoji naknadno. U skladu sa hipotezom o pregovaračkoj moći opisanoj u određenim novijim istraživanjima, naknadno usvajanje strategije otrovne pilule učvršćuje pregovaračku poziciju upravnog odbora ciljne kompanije u odnosu na bilo kojeg potencijalnog ponuđača.
Od Netfliksa do Tvitera – Protivotrovi za neprijateljska preuzimanja
U Novembru 2012 godine, popularni striming servis Netfliks uspešno je iskoristio strategiju otrovne pilule protiv pokušaja neprijateljskog preuzimanja od strane Karla Ikana, poznatog američkog investitora. Naime, otrovna pilula koju je progutao Netfliks učinila je skupim da bilo ko akumulira više akcija ako je već stekao 10 % kompanije bez prethodnog odobrenja uprave. Šta je tajna Netfliksovog uspeha? Pre svega, Netfliks je bio pripremljen u svom postojećem tzv. planu prava akcionara u kojem je navedeno da ako bilo koji pojedinac ili grupa pokušaju da otkupe znatan deo kompanije, Netfliks ima pravo da iskoristi svoju pripremljenu tehničku šemu i praktički preplavi tržište emitovanjem novih akcija. Zanimljiva činjenica u vezi strategije otrovnih pilula odnosi se na praksu raznih kompanija koje su svojim aktima dodavale takozvane klauzule ‘vučjeg čopora’. Ovakva lingvistička formulacija odnosi se na vlasničke interese više zainteresovanih strana za koje se smatra da i bez izričitog pristanka da deluju zajedno, i dalje deluju kao jedna celina.
Nadalje, 2018 godinu obeležava gutanje otrovne pilule od strane lanca restorana Papa Džon u borbi protiv neprijateljskog preuzimanja i ponovnog sticanja kontrole nad kompanijom od strane smenjenog osnivača i ujedno najvećeg akcionara. Upravni odbor je usvojio privremenu strategiju prodaje svojih akcija akcionarima za polovinu tržišne cene u slučaju da bilo ko dobije 15 procenata učešća u kapitalu ili ako smenjeni osnivač i lica povezana sa njim povećaju svoj udeo preko 30 procenata. Povratak strategije otrovne pilule može da se vidi i u odluci robne kuće Nordstrom koja je takvu meru usvojila u svom planu prava akcionara kako bi sprečila bilo koga da stekne više od 10 % akcija kompanije.
Konačno dolazimo i do 2022 godine i medijski propraćenog neprijateljskog preuzimanja poznate kompanije Tviter. Dan nakon šta je tehnološki magnat Ilon Mask ponudio da kupi Tviter za 43 milijarde dolara, odbor je usvojio plan prava akcionara sa vremenski ograničenim trajanjem, odnosno strategiju otrovne pilule. Odbrambena mera je u ovom slučaju podrazumevala da će, ukoliko bilo koji pojedinac ili pravno lice ostvari vlasništvo nad najmanje 15 procenata akcija kompanije bez odobrenja samog odbora, drugim akcionarima omogućiti kupovinu dodatnih akcija po znatno sniženoj ceni. Mask je otkupio Tviter krajem oktobra ove godine. Ipak, primer Tvitera nam pokazuje da nije svaka strategija otrovne pilule namenjena za borbu protiv neprijateljskog preuzimanja. Umesto toga, može se raditi o taktici sa svrhom poboljšanja pregovaračke pozicije ili uslova kupovine od strane ciljne kompanije.
Izvori:
Naučni članci / Publikacije
Chase de Kay Wilson (1984) Marty Lipton’s Poison Pill. 3 Int’l Fin. L. Rev. 10.
- L. Sunder (2014) The Controversial ‘Poison Pill’ Takeover Defense: How valid are the arguments in support of it? NMIMS Management Review Double Issue: Volume XXIII October November 2013 / University Day Special issue January 2014.
Martjin Cremers et al (2022) Poison Pills in the Shadow of Law. European Corporate Governance Institute – Finance Working Paper No. 595/2019.
Milena Jovanovic Zattila (2014) Otrovne Pilule: Mera Odbrane od Neprijateljskog Preuzimanja ili Demonstracija Moći Ciljnog Društva. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Nišu, br. 68.
Veb članci
Adam Hayes (2022) Poison Pill Defense: How Companies Fight Off a Takeover Bid? Investopedia.
Amanda Holpuch (2022) What Is a ‘Poison Pill’ Defense?. The New York Times.
Eric Savitz (2012) Netflix Adopts Poison Pill. Forbes.
Zakonodavni okvir
Direktiva 2004/25/EC o ponudama za preuzimanje (2004) Službeni list Evropske Unije 142.
Zakon o preuzimanju akcionarskih društava (Službeni Glasnik RS br. 108/2016).
Sudska praksa
Air Product & Chemicals Inc. v Airgas Inc. C.A. No. 5249-CC