Zašto je sportsko pravo posebno?
Za sportsko pravo može se reći da je samo po sebi specifično i da predstavlja miks raznih oblasti prava – na primer, ako je bavljenje sportom pojedinca uređeno ugovorom, primenjujemo ugovorno pravo i/ili radno pravo, a ukoliko se spor tiče prava na korišćenje slike i lika sportiste, odgovor ćemo da potražimo i u pravu intelektualne svojine.
Specifičnost sporta se ogleda u tome što je za profesionalne sportiste, osim pravnih pravila jurisdikcije kojoj podležu, veoma značajno autonomno sportsko pravo koje razvijaju međunarodni sportski savezi unutar svakog sporta.
Kakve su to specifične klauzule?
U medijima često možemo da pročitamo članke o ‘neobičnim’ klauzulama u sportskim ugovorima. Na primer, često se kao kontroverzne navode klauzule o moralnosti, poznate još pod nazivima moralne klauzule, klauzule o javnom imidžu ili klauzule o ponašanju koje postavljaju osnov za ugovorno kažnjavanje sportiste na osnovu ponašanja u privatnom životu i variraju po svom sadržaju.
Takođe, u ugovorima sa profesionalnim sportistima postale su česte odredbe kojima je unapred određena visina naknade štete koju treba da isplati ona ugovorna strana koja raskine ugovor (buy-out clause) ili isplata na ime naknade za transfer (release clause).
Bitna stvar kod ovakvih klauzula jeste da su to sporedni sastojci pravnog posla koji vrede samo ih ugovorne strane ugovore i služe da individualizuju sadržaj ugovora svojim konkretnim prilika. Iako u ugovornom pravu prevladava načelo autonomije volje, sporedni sastojci pravnog posla moraju da budu pravno dozvoljeni.
Šta kaže naše pravo?
Naš Zakon o sportu propisuje da se prava, obaveze i odgovornosti profesionalnih sportista uređuju se zakonom, sportskim pravilima nadležnog nacionalnog granskog sportskog saveza, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu (kad nije zaključen kolektivni ugovor kod poslodavca) i ugovorom o radu između sportiste i sportske organizacije. Ugovor između sportiste i sportske organizacije koji je suprotan odredbama Zakona o sportu je ništavan.
Nadalje, član 13 propisuje da ugovorom o radu profesionalni sportista i sportska organizacija utvrđuju zaradu i druga primanja u skladu sa Zakonom o radu te da druga primanja utvrđena u skladu sa Zakonom o sportu nemaju karakter zarade.
Dakle, na ugovore profesionalnih sportista primenjujemo Zakon o sportu i Zakon o radu. Pošto se ovaj tekst radi o neobičnim klauzulama u ugovorima o sportu profesionalnih sportova, osvrnućemo se i na par odredbi Zakona o obligacionim odnosima.
Načelo autonomije volje je jedno od osnovnih načela ugovornog prava koje kaže da su ugovorne strane slobodne, u granicama prinudnih propisa, javnog poretka i dobrih običaja, da svoje odnose urede po svojoj volji. Tako da, ugovorne odredba se oblikuju slobodno po želji ugovornih strana dokle god nisu u suprotnosti sa prinudnim zakonskim propisima, pravilima javnog poretka i dobrim običajima.
Načelo autonomije volje ima široku primenu, ali ovde moramo da uzmemo u obzir da je njezino dejstvo ograničeno i odredbama Zakona o sportu i Zakona o radu, a isto stajalište nalazimo u različitim odlukama međunarodne sportske arbitraže.
Na primer, u odluci CAS 2020/A/6798 Galatasaray Sportif Sinai ve Ticari Yatirimlar A.S. protiv Igora Tudora od 10.maja 2021 godine opisano je da, ukoliko loši rezultati tima nisu posebno dogovoreni između kluba i trenera kao ‘opravdan razlog’ za otkaz ugovora o radu, takve okolnosti ne dosežu nivo ozbiljnosti potreban za opravdanje ranog raskida ugovora sa trenerom. Štaviše, odluka nadalje navodi da ako je i bila takva mogućnost ugovorena, loši rezultati bi trebali biti jasno definisani u ugovoru o radu kako bi se izbegli arbitrarni pokušaji jednostranog raskida ugovora o radu.
Isto tako, odluka navodi obavezujući karakter člana 337c Švajcarskog zakona o obligacijama (posledice raskida ugovora bez opravdanog razloga) kojim nije dozvoljeno derogiranje na štetu zaposlenog individualnim sporazumom kao što je, na primer, ugovor o radu. Po ovom tumačenju Švajcarskog zakona, zaposleni se ne može odreći svog zahteva za naknadu štete u slučaju da poslodavac raskine ugovor o radu bez opravdanog razloga sve dok je naknada dogovorena u ugovoru o radu niža od preostale vrednosti tog ugovora.
Primeri neobičnih klauzula u praksi
Sada kada smo razrešili problematiku autonomije volje, dolazimo do zabavnijeg dela gde ćemo samo predstaviti neobične klauzule u ugovorima profesionalnih sportista o kojima često možemo da čujemo o medijima.
Eddie Lacy & Glen Davis: Klauzule o težini
U NFL predsezoni 2017 godine, bivši igrač Green Bay Packers-a, Eddie Lacy, potpisao je jednogodišnji ugovor sa Seattle Seahawks-ima. Budući da je Lacy imao istoriju sa promenama u telesnoj težini, Seahawks-i su uključili bonuse u njegov ugovor koji se odnose na njegovu telesnu težinu. Klauzulom je bilo određeno da, ukoliko Lacy izgubi određen broj kilograma u određenom vremenskom periodu, da može putem bonusa da zaradi 385.000 dolara.
Iako klauzule o telesnoj težini nisu toliko neuobičajena pojava u NFL-u, to nije česta pojava u NBA. Ipak, 2009 godine su Boston Celtics-i potpisali ugovor sa Glen Davies-om i uključili bonus koji se odnosi na njegovu telesnu težinu vredan 500.000 dolara.
Michael Jordan & Klauzula o ljubavi prema igri
Česta pojava u ugovorima sa profesionalnim sportistima su klauzule koje ograničavaju aktivnosti sportista u njihovo slobodno vreme. Takve klauzule se odnose na fizičke aktivnosti koje bi mogle prouzrokovati povrede i sprečiti sportistu da se profesionalno bavi sportom.
Ali Michael Jordan nije imao takvu klauzulu već klauzulu suprotnog sadržaja u svom ugovoru sa Chicago Bulls-ima – Jordan je mogao slobodno da igra košarku kad želi i gde želi.
Chandler Jones & Klauzula o fizičkim aktivnostima
Igrač NFL-a, Chandler Jones, je došao u fokus tokom jedne NFL sezone kada je hteo da dogovori sa svojim bratom, poznatim MMA borcem Jon Jones-om, borbu na humanitarnom događaju.
Iako se radilo o humanitarnoj svrsi, Chandler Jones nije mogao da se bori jer bi takva aktivnost mogla da dovede do raskida ugovora sa New England Patriots-ima.
Kao što smo naveli u prošlom primeru, ovakve klauzule su česta pojava u ugovorima profesionalnih sportista kojima zabranjuju bavljenje određenim fizičkim aktivnostima radi rizika da se sportista povredi. Ukoliko bi se Jones borio sa bratom i završio značajnije povređen, to bi bio takođe značajan finansijski i takmičarski udarac za njegov klub.
Mnogi sportski ugovori u ovakvim klauzulama određuju da sportista ne sme da se bavi rizičnim aktivnostima kao što su, na primer, boks, skijanje ili skakanje iz padobrana, a neki čak detaljnije navode popis svih fizičkih aktivnosti koje bi sportista trebao da izbegava.
Mario Balotelli & Klauzula o dobrom ponašanju
Gore smo već pominjali klauzule o moralnosti. Mediji su otkrili klauzulu dobrog ponašanja u ugovoru Balotellija sa Liverpool-om iz 2014 godine koja navodno propisuje da će igrač dobiti na kraju svake sezone dobiti bonus ukoliko nije isključen sa terena na tri ili više prilika zbog nasilnog ponašanja, pljuvanja protivnika ili bilo koje druge osobe, zbog upotrebe uvredljivog i/ili ponižavajućeg jezika i/ili gestova.
Dok su klauzule koje stimulišu performanse uobičajene te je sam Balotelli navodno imao pravo na bonus za svaki postignuti gol nakon prvih pet u Premijer ligi, nagrađivanje igrače za nedostatak neprimerenog ponašanja je neobična klauzula.
Navodna je sličnu klauzulu Balotelli imao i sa AC Milanom kada se probila vest u medijima da je izvršni direktor kluba uredio klauzulu po uzoru na ponašanje osoba koje služe u italijanskom vazduhoplostvu uz odredbe koje regulišu igračevo ponašanje na društvenim mrežama.
Malo više o klauzulama o moralnosti
Ukoliko svedemo činjenice na to da su ugovori profesionalnih sportista ugovori o radu, možemo da zaključimo da se na sportiste primenjuju strožija pravila u vezi ponašanja nego što se primenjuju na zaposlene ljude u ostalim sektorima, bilo na radnom mestu ili van radnog mesta.
Smatra se da je prva klauzula o moralu sačinjena 11.novembra 1922 godine kao dodatak ugovoru Babe Ruth-a sa Yankees-ima. Standardan jezik u takvom ugovoru obično je samo navodio da igrač mora da održava svoju fizičku kondiciju u odličnom stanju kao i da mora da prilagodi svoje lično ponašanje standardima dobrog građanstva i sportskog duha ali kod Babe Ruth-a je ta klauzula napisana na specifičniji način navodeći da igrač mora u potpunosti da se uzdrži od upotrebe alkoholnih pića i da tokom sezone treninga i utakmica ne sme da ostane budan posle 1 sat ujutru bez saglasnosti menadžera kluba.
U predmetu D’Arcy protiv Australijskog olimpijskog komiteta, plivač D’Arcy je potpisao ugovor o članstvu u olimpijskom timu 2008 godine koji je uključivao klauzulu da sportista ne sme učestvovati u ponašanju koje bi, ako bi postalo poznato javnosti, dovela sport, sportistu ili Australijski olimpijski komitet na loš glas ili osudu. Nakon što je D’Arcy udario drugog plivača u noćnom klubu i naneo mu telesne povrede, isključen je iste godine iz olimpijskog tima. D’Arcy je uložio žalbu arbitražnom sudu koji je žalbu odbio s razlogom da dovođenje na loš glas predstavlja smanjenje reputacije osobe u očima javnosti. Sličnu odluka je bila donesena iste godine u predmetu Jongewaard protiv Australijskog olimpijskog komiteta. Prema ovim odlukama može se izvući zaključak da je sportista doveo sebe ili sport na loš glas kada postoji element javne izloženosti i kada je samo ponašanje sportiste izazvalo štetu reputaciji sporta ili samog sebe.
Kako smo naveli na početku teksta, klauzule o moralnosti ili klauzule o ponašanju imaju različite sadržaje i mogu da pokrivaju različita ponašanja.
Mbappe & Real Madrid klauzula
Prošle 2023 godine odjeknula je vest da Mbappe potpisuje novi ugovor sa PSG do 2026 godine sa novom klauzulom koju su nazvali Real Madrid klauzula. Odnosno ova klauzula predstavlja otpuštajuću klauzulu (release clause) koja omogućuje igraču da se u leto 2024 godine potencijalno pridruži Real Madrid-u.
Ova klauzula je dobila svoje dejstvo jer je u junu 2024 godine Mbappe potpisao sa Real Madrid-om.
Mbappe & Messi klauzula
Prema navodima medija, Mbappe je želeo da ima sličnu klauzulu u ugovoru kakvu je Messi imao u ugovoru sa Inter Miami. Messiju je postigao da mu se isplaćuje procenat od prihoda koje generiše glavni sponzor opreme Adidas kao i Apple TV koji ima prvenstveno pravo prenosa. Ovakav aranžman je prvi put viđen 1980 godine kada je Michael Jordan potpisao sa Nike-om.
Mbappe & klauzula zlatne lopte (Ballon d’Or klauzula)
Kada već pominjemo novi ugovor koji je Mbappe potpisao sa Real Madridom, navodi se da ugovor sadrži posebnu klauzulu koja se vezuje uz performanse odnosno osvajanje Zlatne lopte. Ukoliko u dresu kluba Mbappe uspe da osvoji Zlatnu loptu, navodno će dobiti bonus od 15 miliona evra od kluba.
Ovo nije prvi put da Real Madrid stavlja takve klauzule u ugovor sa nekim igračima. Bivši kapiten kluba, Karim Benzema, je imao istu takvu klauzulu dok je igrao za klub sa obećanim bonusom od 1 miliona evra.
Ugovorne klauzule u Formuli 1
Ugovori u Formuli 1 obuhvataju širok spektar odredbi, uključujući finansijske odredbe, sponzorske ugovore i klauzule vezane uz performanse. Postoje različite varijacije ugovora u F1 koje timove koriste da bi angažovali vozače- od standardnih tipova ugovora do onih složenijih koji su zasnovani na performansama uz koje se vezuju ciljevi i bonusi.
Što se tiče klauzula o performansama, u F1 nailazimo na neke specifične odredbe. Tako klauzula o performansama može da se odnosi na perfomanse drugih vozača. Na primer, ako Sergio Perez ne dostigne performanse Max Verstappen-a .
Obično postoje opcije za dodavanje klauzule o performansama u odnosu na procenat ukupnih bodova tima i procenat u odnosu na bodove timskog kolege. Na primer, u 2023 godini Red Bull Racing je osvojio ukupno 782 boda, a Perez sam je osvojio 258 bodova što čini 33% ukupnih bodova tima.
U ovom sportu kada timovi procenjuju potencijalne vozače za obnovu ugovora ili zaključivanje novih ugovora, rade detaljne analize njihovih uspeha u prethodnim sezonama koji služe kao osnova za postavljanje ciljnih performansi. Ove klauzule su u direktnoj vezi sa finansijskom kompenzacijom vozača pa ako ne ostvare ciljne performanse u poređenju sa, na primer, svojim timskim kolegom, može da dođe do raskida ugovora.
Slično tome, timovi mogu da uključe složenije klauzule zasnovane na bodovima koje su direktno povezane sa zaradom. Tako imamo bodove za prvenstvo na osnovu pozicija na kraju svake trke, bodove za individualne performanse, bodove za relativne performanse, bodove za izuzetne performanse kao i bodove za kontinuitet kod vozača koji održavaju visoke proseke po trci i bodove na osnovu evaluacije sredinom sezone.