Predstavništvo stranog privrednog društva predstavlja njegov izdvojeni organizacioni deo koji obavlja prethodne i pripremne radnje u cilju zaključenja pravnog posla tog privrednog društva. Nema svojstvo pravnog lica i može da zaključuje pravne poslove samo u vezi svog tekućeg poslovanja. Strano privredno društvo, osnivač predstavništva, odgovara za obaveze prema trećim licima koje nastanu u poslovanju predstavništva.

Ovo je sve rečeno u članu 574 Zakona o privrednim društvima, ali šta to suštinski znači?

Radi se o organizaciji koja nema pun status pravnog lica. Odnosno, nema status pravnog lica nego samo određena svojstva u odnosu na prava i obaveze. Nema sposobnost zaključivanja ugovora, osim onih koji ulaze u tekuće poslovanje predstavništva. Ipak, predstavništvo stranog privrednog društva osniva se upisom u registar koji vodi Agencija za privredne registre.

Osnovni cilj predstavništva jeste dovođenje u vezu svog osnivača sa trećim licima radi zaključenja ugovora, što se uobičajeno naziva poslom posredovanja. Posredovanje može isključivo da vrši samo za svog osnivača. Kako član 574 kaže – predstavništvo vrši prethodno i pripremne radnje u cilju zaključenja pravnog posla svog osnivača.

Kako se obrazuje predstavništvo?

U skladu sa članom 575 Zakona o privrednim društvima, predstavništvo se obrazuje odlukom nadležnog organa stranog privrednog društva. Ta odluka obavezno mora da sadrži određene informacije propisane ovim zakonom.

Osnivač je strano pravno lice koje ovu odluku donosi u skladu sa propisima svoje matične države. Iz teksta ovog člana jasno je da predstavništvo mora da ima zastupnika, ali nije predviđena nikakva druga struktura niti organi. Predstavništvo dobija svoj matični broj, poreski identifikacioni broj i mora da otvori tekući račun kod banke sa sedištem u Srbiji. Isto navodi i član 577 – predstavništvo se obavezno registruje u skladu sa zakonom o registraciji.

Još da dodamo član 20 Pravilnika o sadržini Registra privrednih subjekata i dokumentaciji potrebnoj za registraciju. Naime, za registraciju predstavništva stranog privrednog društva, uz registracionu prijavu prilaže se odluka nadležnog organa stranog privrednog društva o obrazovanju predstavništva, izvod iz registra u kome je strano privredno društvo registrovano, dokaz o brojevima računa preko kojih strano privredno društvo posluje te izjava ovlašćenog lica stranog privrednog društva o preuzimanju odgovornosti društva za sve obaveze koje nastanu u vezi sa poslovanjem predstavništva (overena od nadležnog organa overe, sa prevodom na srpski jezik od strane ovlašćenog sudskog tumača).

Kako prestaje predstavništvo?

Članom 576 propisan je način prestanka predstavništva stranog pravnog lica. Predstavništvo prestaje odlukom o prestanku predstavništva i prestankom postojanja osnivača predstavništva (osim ako u slučaju statusne promene postoji odluka pravnog sledbenika osnivača predstavništva o nastavku rada predstavništva).

Dakle, prvi razlog za prestanak predstavništva jeste volja njegovog osnivača. Odluka osnivača je osnov za brisanje predstavništva iz registra. Drugi razlog je očigledan – ako osnivač prestaje da postoji, prestaje i predstavništvo – uz izmene zakona iz 2018 godine kada je omogućeno da predstavništvo ne prestane da postoji ako je sam osnivač prestao da postoji usled statusne promene, a pravni sledbenik je doneo odluku da predstavništvo nastavlja sa radom. Kako navodi član 485 Zakona o privrednim društvima, statusne promene se odnose na pripajanje, spajanje, podelu i izdvajanje.

Da li je nerezidentno pravno lice obveznik poreza na dobit u slučaju kada na teritoriji Republike Srbije osnuje predstavništvo? 

Odgovor na ovo pitanje nalazimo u Mišljenju Ministarstva finansija br. 413-00-8/2017-04 od 08 februara 2017 godine, objavljeno u Biltenu Ministarstva finansija br. 2. U skladu sa članom 3 Zakona o porezu na dobit pravnih lica, nerezident podleže oporezivanju dobiti koju ostvari poslovanjem preko stalne poslovne jedinice koja se nalazi na teritoriji Republike Srbije, ukoliko međunarodnim ugovorom o izbegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukčije određeno. Ministarstvo finansija dalje navodi – kada stalna poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica (organizovana kao predstavništvo) na teritoriji Republike Srbije obavlja isključivo aktivnosti pripremnog i pomoćnog karaktera za nerezidenta, u tom slučaju se takvo predstavništvo ne smatra stalnom poslovnom jedinicom pa nije dužno da podnese poresku prijavu i poreski bilans. Međutim, ukoliko se poslovanjem predstavništva vrše aktivnosti (realizuju zaključeni ugovori) na osnovu kojih predstavništvo ostvari prihode odnosno dobit na teritoriji Republike Srbije, u tom slučaju nerezidentno pravno lice postaje obveznik poreza na dobit, što znači da je predstavništvo dužno da podnese poresku prijavu i poreski bilans.

Odakle krenuti?

Naša advokatska kancelarija je specijalizovana za oblast korporativnog i privrednog prava. 

Kako biste dobili adekvatno savetovanje i kontinuiranu usklađenost sa propisima Republike Srbije, potrebno je sagledati vašu situaciju i doći do rešenja koje je prilagođeno vašim poslovnim potrebama. Članci koje objavljujemo su opšte prirode i ne predstavljaju pravni savet već služe isključivo informisanju.

Za više informacija o specifičnostima poslovanja ogranka i predstavništva, pročitajte ovaj tekst.

Napomena: Ovaj tekst ne predstavlja pravni savet, već lično mišljenje autora.