Zakonom o sportu je propisano da se radi obavljanja sportskih aktivnosti i sportskih delatnosti može osnovati sportska organizacija u formi udruženja (sportsko udruženje) ili u formi privrednog društva (sportsko privredno društvo). Osnivanje sportskih organizacija uređeno je primarno Zakonom o sportu, a na sva pitanja koja nisu uređena Zakonom o sportu, primenjuju se relevantni propisi o udruženjima ili privrednim društvima.
O osnivanju sportskog udruženja smo pisali u ovom članku: Kako osnovati sportsko udruženje?
Uslovi za osnivanje sportskog privrednog društva
Članom 92 Zakona o sportu propisano je da sportsko privredno društvo mogu osnovati fizička i/ili pravna lica u formi društva sa ograničenom odgovornošću ili akcionarskog društva. Sportsko privredno društvo može da obavlja sportsku aktivnost i sportsku delatnost ako ispunjava uslove propisane članom 35 Zakona o sportu i ako te aktivnosti i delatnosti obavlja kao pretežnu delatnost sportskog privrednog društva.
Član 35 Zakona o sportu navodi 6 uslova kada sportska organizacija (udruženje ili privredno društvo) može obavljati sportske aktivnosti i delatnosti, odnosno ako ima učlanjene ili ugovorom angažovane sportiste; angažovane sportske stručnjake u zavisnosti od vrste delatnosti; obezbeđen odgovarajući prostor (sportski objekti i oprema); odgovarajuću unutrašnju organizaciju i finansijska sredstva (ako učestvuje u sportskim takmičenjima); osiguranu bezbednost sportista i drugih učesnika pri obavljanju sportskih aktivnosti i delatnosti; te odgovarajući broj životinja u sportu u kojem učestvuju životinje.
Kod sportskog privrednog društva bitno je napomenuti da Zakon o sportu određuje da neto dobit koju u tekućoj godini ostvari to društvo mora biti najmanje 70% reinvestirana u sportsku delatnost društva.
Naziv sportskog privrednog društva (karakteristični deo poslovnog imena po kojem se to društvo razlikuje od ostalih društava) ne sme dovoditi u zabludu u pogledu grane ili oblasti sporta kome pripada sportsko privredno društvo.
Koji zakoni se primenjuju na sportsko privredno društvo?
Kako smo već naveli, primarni zakon jeste Zakon o sportu. Na sva pitanja koja nisu uređena Zakonom o sportu, primenjuje se Zakon o privrednim društvima.
Zakonom o sportu je izričito propisano da se na povredu konkurencije pri obavljanju sportskih delatnosti shodno primenjuju propisi kojima se uređuje zaštita konkurencije, osim ako to nije suprotno samoj prirodi sportskih aktivnosti i delatnosti.
Nadalje, na rešavanje sporova nastalih u vezi sa obavljanjem sportskih aktivnosti i delatnosti sportskog privrednog društva sa drugim učesnicima u sistemu sporta primenjuju se odredbe Zakona o sportu o sportskoj arbitraži.
Kada se radi o angažovanju sportista ili sportskih stručnjaka, uz Zakon o sportu, primenjuju se i odredbe Zakona o radu.
Kako sportsko privredno društvo može da angažuje sportiste i sportske stručnjake?
Članom 92 Zakona o sportu određeno je da sportsko privredno društvo može da angažuje odnosno registruje sportiste i sportske stručnjake na osnovu zaključenog ugovora u skladu sa članom 10 i 31 Zakona.
Član 10 razlikuje ugovor zaključen između sportiste amatera i sportske organizacije te ugovor o radu između profesionalnog sportiste i sportske organizacije. Ukoliko se radi o sportisti amateru kojem se obezbeđuje novčana naknada, radi se o ugovoru o bavljenju sportom ili ugovoru o stipendiranju maloletnog sportiste za sportsko usavršavanje. Isti član Zakona navodi da se radi o radu van radnog odnosa.
Ako se pak radi o profesionalnom sportisti, zaključuje se ugovor o radu između sportiste i sportske organizacije. Maloletni sportista pri zaključenju i izvršenju ugovora o radu sa sportskom organizacijom uživa posebnu zaštitu propisanu zakonom kojim se uređuju uslovi za zasnivanje radnog odnosa i rad lica mlađih od 18 godina.
Ukoliko je ugovor zaključen suprotno odredbama Zakona o sportu, takav ugovor je ništav.
Što se tiče sportskih stručnjaka, članom 31 Zakona o sportu propisano je da sportski stručnjak može da zaključi ugovor o radu ili ugovor o stručnom angažovanju (rad van radnog odnosa). Ugovor o radu, može da se zaključi na neodređeno vreme ili na određeno vreme najduže do 5 godina.
Ako je reč o stranom državljaninu, pored uslova propisanih Zakonom o sportu, mora da ispunjava i ostale propise kojima se uređuje oblast zapošljavanja stranih državljana.
Da li postoje ograničenja u vezi udela/akcija?
S obzirom da se radi o sportskom privrednom društvu koje je primarno uređeno Zakonom o sportu, postoje i neka ograničenja svojstvena ovoj formi.
Isto lice ne može direktno, posredno ili preko povezanih lica (povezana lica su definisana Zakonom o privrednim društvima) biti vlasnik odnosno imati udele/akcije u više od jednog sportskog privrednog društva u istom stepenu takmičenja. U okviru iste grane sporta može imati udele/akcije na koje otpada najviše 5% osnovnog kapitala sportskog društva samo u još jednom sportskom privrednom društvu.
Nadalje, nije dopušteno da udele/akcije imaju direktno, posredno ili preko povezanih lica ona lica čiji poslovi i aktivnosti mogu neposredno da utiču na takmičenje u odgovarajućoj grani sporta odnosno stepenu takmičenja (npr. sportske sudije, sportski posrednici, sportski treneri) te vlasnici sportskih kladionica i zaposleni u kladionicama.
Šta ako dođe do sticanja udela/akcija suprotno ovim odredbama?
Ako se desi da neko lice stekne udele/akcije suprotno relevantnim odredbama, dužno je da bez odlaganja otuđi svoj udeo/akcije; dok to ne uradi, ne može da ostvari prava iz stečenih udela/akcija ni u jednoj sportskoj organizaciji. Dok se ne otuđe udeli/akcije tog lica, prava iz udela/akcija ostvaruje poverenik kojeg imenuje nadležni nacionalni granski savez.
Ima još jedna situacija kada je potrebno da se prenesu udeli/akcije- ako neko lice ima udele/akcije u sportskom privrednom društvu, a bude izabrano na javnu funkciju ili na funkciju u organu političke stranke, dužno je da u roku od 30 dana od dana izbora/imenovanja, svoja upravljačka prava po osnovu udela/akcija prenese na pravno ili fizičko lice koje nije sa njim povezano lice; to lice će u svoje ime, a za račun funkcionera, da ga vrši do prestanka funkcije
Kada je moguće u nazivu koristiti reč klub?
Članom 35 Zakona o sportu propisano je da sportska organizacija pri osnivanju ne može koristiti reč ‘klub’. Ta reč može da se unese tek ako sportska organizacija (udruženje ili privredno društvo) učestvuje u sportskim takmičenjima u okviru nadležnog nacionalnog sportskog saveza, a na osnovu potvrde tog saveza.
Ako sportska organizacija učestvuje u sportskim takmičenjima mora u nazivu ispred reči klub da sadrži naziv sportske grane ili discipline u kojoj se takmiči, a ako učestvuje u sportskim takmičenjima u više sportskih grana ili disciplina, obavezno sadrži reči sportski klub.
Članom 95 Zakona o sportu propisano je da pravna i fizička lica koja ne učestvuju u sportskim takmičenjima u okviru nadležnog nacionalnog granskog saveza i kojima je pretežna delatnost pružanje usluga stručnog rada u sportu (na primer, škola fudbala, škola tenisa, fitnes centri, sportski centri, kampovi) mogu obavljati sportsku delatnost samo u obliku privrednog društva (ili u odgovarajućem obliku preduzetništva) i ne mogu imati u svom nazivu reči klub, savez ili sportski klub.
Da li može da se promeni oblik sportske organizacije?
Može- u skladu sa članom 71 stav 3 Zakona o sportu, sportsko udruženje može da promeni pravni oblik u sportsko privredno društvo donošenjem odluke o organizovanju kao društvo sa ograničenom odgovornošću i prenošenjem osnivačkih prava na jedinicu lokalne samouprave na čijoj teritoriji ima sedište, uz prethodnu saglasnost te jedinice lokalne samouprave.
Privredno društvo, koje je pravni sledbenik tog udruženja, preuzima imovinu i prava i obaveze tog sportskog udruženja, kao i zaposlena lica.
Bitno je napomenuti da privredno društvo koje je nastalo promenom oblika je obavezno da obavlja istu sportsku aktivnost i delatnost kao i pređašnje sportsko udruženje. Pre donošenja odluke o promeni oblika potrebno je procenom utvrditi vrednost imovine i kapitala.
Na dan upisa sportskog privrednog društva iz Registra se briše sportsko udruženje.
Ukoliko vas zanima više tekstova u domenu sportskog prava, možete da pročitate stručni tekst osnivača kancelarije advokata Lucije Vranešević Grbić objavljen u časopisu Branič: Stručni rad objavljen u časopisu Branič – Advokat Lucija Vranešević Grbić Beograd
Napomena: Ovaj tekst ne predstavlja pravni savet, već odražava lični stav autora.