Likvidacija predstavlja postupak zatvaranja kompanije. Postoji dobrovoljna likvidacija, o čemu i govorimo u ovom članku, i prinudna likvidacija koja se pokreće po službenoj dužnosti iz zakonom određenih razloga.
Kada se sprovodi dobrovoljna likvidacija?
Dakle, dobrovoljna likvidacija (dalje ćemo koristiti samo izraz likvidacija) se sprovodi kada privredno društvo ima dovoljno sredstava za namirenje svojih obaveza. Ako kompanija nema dovoljno sredstava za izmirenje svojih obaveza, pokreće se stečajni postupak.
Ukoliko iz početnog likvidacionog bilansa odnosno likvidacionog izveštaja proizlazi da je privredno društvo prezaduženo, likvidacioni upravnik je dužan u roku od 15 dana da nadležnom sudu podnese zahtev za pokretanje stečajnog postupka.
Kako se pokreće likvidacija privrednog društva?
Prema članu 525 Zakona o privrednim društvima, likvidacija privrednog društva pokreće se jednoglasnom odlukom svih ortaka, odnosno komplementara, ako ugovorom o osnivanju nije određeno drugačije (u odnosu na ortačko i komanditno društvo), odlukom skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću te odlukom skupštine akcionara.
Ova odluka predstavlja pravni osnov za pokretanje postupka likvidacije. Nadležnost za donošenje odluke se razlikuje u odnosu na pravnu formu privrednog društva. Kod ortačkog i komanditnog društva donošenje je jednoglasno dok član 211 predviđa donošenje odluka dvotrećinskom većinom glasova kod društva sa ograničenom odgovornošću, a član 358 predviđa većinu od broja glasova prisutnih akcionara na sednici skupštine kod akcionarskog društva.
Kada počinje likvidacija privrednog društva?
Likvidacija privrednog društva započinje danom registracije odluke o likvidaciji i objavljivanjem oglasa o pokretanju likvidacije, a sve u skladu sa važećim odredbama Zakona o postupku registracije privrednih subjekata u Agenciji za privredne registre
Odluka o pokretanju likvidacije registruje se u registru privrednih subjekata, a uz nju je potrebna i objava oglasa na internet stranici Agencije za privredne registre. Od dana registracije odluke i objave oglasa, privredno društvo se nalazi u likvidaciji i uz svoje poslovno ime treba da doda reči ‘u likvidaciji’.
Koje su pravne posledice postupka likvidacije?
Od pokretanja postupka likvidacije privredno društvo ne može da preduzima nove poslove radi obavljanja privredne delatnosti. Društvo ne može da isplati dobit niti da na bilo koji način raspodeli imovinu privrednog društva- pre nego što svi poverioci budu namireni.
Nije isključeno da se vrše isplate članovima društva po nekom drugom osnovu (na primer, radni odnos ili ugovorni odnos po drugom osnovu).
Imajte na umu da pokretanje postupka likvidacije ne sprečava obaveze javnog karaktera (na primer, porez) te podnošenje tužbi protiv privrednog društva. Privredno društvo zadržava status pravnog lica sve do okončanja postupka likvidacije.
Ko je likvidacioni upravnik?
Vratimo se na odluku o pokretanju likvidacije- u toj odluci potrebno je imenovati likvidacionog upravnika. To znači da zastupnici društva prestaju sa zastupanjem koje preuzima likvidacioni upravnik. Ukoliko društvo to propusti da učini, svi zakonski zastupnici postaju likvidacioni upravnici.
U skladu sa članom 532, likvidacioni upravnik zastupa privredno društvo u likvidaciji i preduzima određene aktivnosti- vrši radnje na okončanju poslova započetih pre početka likvidacije, preduzima sve radnje potrebne za sprovođenje likvidacije te vrši sve druge poslove koji su neophodni radi sprovođenja postupka likvidacije.
Zašto oglas o pokretanju likvidacije?
Dakle, postupak likvidacije započinje registracijom odluke i objavljivanjem oglasa na internet stranici Agencije za privredne registre. Oglas se objavljuje u trajanju od 90 dana i Zakonom o privrednim društvima je propisano šta obavezno mora da sadrži. U suštini, poverioci se pozivaju da prijave svoja potraživanja uz upozorenje da će izgubiti pravo na naplatu potraživanja ako ga ne prijave najkasnije u roku od 30 dana od isteka trajanja oglasa. Dakle, poverioci imaju 120 dana od dana objave oglasa da prijave svoja potraživanja.
Šta ako oglas ne sadrži upozorenje o prekluziji?
U skladu sa Odgovorima na pitanja privrednih sudova utvrđenih na sednici Odeljenja za privredne sporove Privrednog apelacionog suda održanoj 26.11.2014. i 27.11.2014., ukoliko oglas o pokretanju likvidacije ne sadrži upozorenje o prekluziji, poverioci društva neće snositi posledice ukoliko prijavu nisu podneli u zakonom predviđenom roku.
Šta se radi ukoliko postoje poznati poverioci?
Ukoliko privredno društvo već ima saznanje o poveriocima, likvidacioni upravnik je dužan da im uputi i pisano obaveštenje o pokretanju likvidacije privrednog društva u roku od 15 dana od dana početka likvidacije. Zakonom je takođe propisano šta ovo obaveštenje mora da sadrži.
Poverioci čije je potvrđivanje utvrđeno izvršnom ispravom (član 41 Zakona o izvršenju i obezbeđenju) kao i poverici u vezi sa čijim potraživanjem počinje da teče parnica do početka likvidacije ne moraju da prijave potraživanje, već će se njihova potraživanja smatrati prijavljenim.
Kako utvrditi da je određeni poverilac bio poznat likvidacionom upravniku?
U skladu sa Odgovorima na pitanja privrednih sudova utvrđenih na sednici Odeljenja za privredne sporove Privrednog apelacionog suda održanoj 26.11.2014. i 27.11.2014., utvrđivanje da li je poverilac bio poznat zavisi od slučaja do slučaja. Moguće je dokazivanje računovodstvenim ispravama koje je dužnik dužan da evidentira u svojim poslovnim knjigama.
Šta je lista prijavljenih potraživanja?
Privredno društvo mora sva prijavljena potraživanja, kao i potraživanja poznatih poverioca, da evidentira u listi prijavljenih potraživanja i da potom izradi listu prijavljenih i osporenih potraživanja.
Društvo ima rok od 30 dana od prijema prijave potraživanja da ospori to potraživanje te da o osporavanju obavesti poverioca i navede razloge. Ukoliko se radi o poveriocu čije je potraživanje utvrđeno izvršnom ispravom, društvo ne može da ospori to potraživanje.
Šta je početni likvidacioni bilans?
U roku od 30 dana od početka likvidacije likvidacioni upravnik treba da sastavi početni likvidacioni bilans koji predstavlja vanredni finansijski izveštaj te da ga podnosi na usvajanje ortacima, komplementarima ili skupštini (odluka o usvajanju treba da bude doneta u roku od 30 dana).
Šta je početni likvidacioni izveštaj?
U roku od 90 do 150 dana od dana početka likvidacije likvidacioni upravnik sastavlja početni likvidacioni izveštaj koji podnosi na usvajanje (odluka o usvajanju treba da bude doneta u roku od 30 dana od dana podnošenja na usvajanje). U roku od 15 dana od usvajanja treba da se registruje početni likvidacioni izveštaj.
Pre registracije početnog likvidacionog izveštaja nije moguće početi sa namirenjem poverilaca niti sa isplatama članovima društva; moguće je jedino vršiti plaćanja radi namirenja obaveza koja proizlaze iz tekućeg poslovanja društva.
Zakonom je propisano šta početni likvidacioni izveštaj treba da sadrži kao što su, na primer, lista prijavljenih/priznatih/osporenih potraživanja, neophodne radnje za sprovođenje likvidacije i slično.
Da li početni likvidacioni izveštaj može biti predmet izvršenja krivičnog dela davanje izjave neistinitog sadržaja?
Može. Presudom Vrhovnog kasacionog suda Kzz 798/21 utvrđeno je da početni likvidacioni izveštaj koji sadrži listu prijavljenih kao i listu osporenih potraživanje jeste neophodan uslov za sprovođenje postupka likvidacije pa samim tim ako je okrivljeni kao likvidacioni upravnik u njega uneo neistinit podatak, ta radnja predstavlja pisanu izjavu neistinitog sadržaja što je bitno obeležje krivičnog dela iz člana 581 st 1 Zakona o privrednim društvima.
Šta se sastavlja nakon isplate poverilaca?
Nakon isplate poverilaca likvidacioni upravnik treba da sastavi 4 dokumenta: završni likvidacioni bilans, izveštaj o sprovedenoj likvidaciji, pisanu izjavu da je uputio obaveštenje svim poznatim poveriocima te predlog odluke o raspodeli likvidacionog ostatka.
Ova dokumenta usvajaju članovi društva odlukom o okončanju likvidacije na način koji su usvojili i odluku o pokretanju likvidacije.
Da li se likvidacija može obustaviti?
Postupak likvidacije se može obustaviti i društvo može nastaviti sa poslovanjem. Potrebno je da odluku o obustavi likvidacije donesu ortaci, komplentari ili skupština. Ova odluka se podnosi na registraciju.
Ovde ide jedna bitna napomena- likvidacija može da bude obustavljena samo ukoliko su svi poverioci namireni te ukoliko nije otkazan ugovor o radu bilo kom zaposlenom po osnovu likvidacije te nije započeto sa isplatama članovima društva.
Odluka obavezno mora da sadrži imenovanje zakonskog zastupnika društva kao i izjava likvidacionog upravnika o namirenju svih poverioca u potpunosti.
Kako se završava postupak likvidacije?
Postupak likvidacije se završava donošenjem odluke o okončanju likvidacije. Po okončanju likvidacije, privredno društvo se briše iz registra privrednih subjekata; kod akcionarskog društva potrebno je još podneti zahtev Centralnom registru za ispis finansijskih instrumenata.
Kako se čuvaju poslovne knjige i dokumenta privrednog društva?
Poslovne knjige i dokumenta brisanog privrednog društva čuvaju se na način da budu dostupni na teritoriji Republike Srbije, a u skladu sa propisima kojima se uređuje arhivska građa.
Poveravaju se na čuvanje izabranom licu koje ima prebivalište ili sedište na teritoriji Srbije. Podaci o tom licu (ime i adresa) registruju se. Odluku može da zameni i pisana izjava likvidacionog upravnika o imenu i adresi tog lica.
Da li je propisana odgovornost članova privrednog društva nakon završetka postupka likvidacije?
Okončanje likvidacije nije izjednačena sa prestankom odgovornosti. U skladu sa članom 545 Zakona o privrednim društvima, ortaci i komplementari odgovaraju neograničeno solidarno za obaveze društva nakon brisanja iz registra privrednih subjekata, a komanditori, članovi doo i akcionari odgovaraju solidarno za obaveze društva do visine primljenog iznosa iz likvidacionog ostatka.
Potraživanja zastarevaju u roku od 3 godine od dana brisanja društva iz registra.
Šta ako privredno društvo nema dovoljno sredstava za namirenje poreskih obaveza?
Poreske obaveze kompanije u likvidaciji treba da namiri likvidacioni upravnik iz novčanih sredstava kompanije (uključuje i prihode od prodaje imovine ukoliko nema društvo nema dovoljno novčanih sredstava).
Ukoliko društvo nema dovoljno sredstava da pokrije poreski dug u celosti, presudom Upravnog suda U.16771/15 je objašnjeno da će ostatak platiti osnivači odnosno članovi pravnog lica, ako su, u skladu sa zakonom, statutom ili osnivačkim aktom privrednog društva solidarno odgovorni za obaveze, što je i propisano Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji.
Napomena: ovaj tekst ne predstavlja pravni savet nego lično mišljenje autora.